07 svi Predvještine čitanja, pisanja i računanja
Iako su čitanje i pisanje vještine koje dijete uči u školskoj dobi, da bi ono moglo nesmetano učiti i usvajati određena znanja potrebno je prije polaska u školu, točnije u predškolskoj dobi, imati usvojene predvještine čitanja i pisanja (uredan govorno-jezični razvoj, razvijena fonološka svjesnost, veza fonem-grafem) koje su preduvjet za kasniji razvoj čitalačkih vještina.
Temelji za nesmetano usvajanje predvještina čitanja i pisanja podrazumijevaju uredan govorno-jezični razvoj, uredan razvoj pažnje, pamćenja, koncentracije, te auditivne i vizualne percepcije, važne za učenje čitanja i pisanja. Na osnovi razvijenosti predčitalačkih vještina u određenoj dobi mogu se prepoznati djeca koja bi kasnije mogla imati poteškoće u usvajanju čitanja i pisanja.
Jedan od takvih pokazatelja kod djece su i poteškoće pri praćenju i pamćenju riječi koje se međusobno slažu odnosno rimuju. Ako dijete teško prati i sudjeluje u igrama prepoznavanja riječi koje se slažu, odnosno rimuju, možemo kod njega očekivati poteškoće u usvajanju predvještina čitanja i pisanja.
Čitanje je vrlo složena vještina, a podrazumijeva razumijevanje pisane poruke. Temelji se na prožimanju jezično-govornih, vidnih, slušnih i spoznajnih sposobnosti i mnogih znanja. Za razumijevanje napisanog, odnosno pisane poruke dijete treba prije svega vidjeti grafem (slovo), povezati ga s fonemom (glasom), izdvojiti glasove u riječima, te ih kasnije spajati u smislene i razumljive cjeline, odnosno riječi.
Pisanje kao najsloženija vještina zahtjeva integraciju pažnje, memorije, motornih vještina, jezika i znanja.
Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Ut elit tellus, luctus nec ullamcorper mattis, pulvinar dapibus leo.Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit.
FONOLOŠKA SVJESNOST
Fonološka svjesnost je sposobnost rastavljanja riječi na glasove i sastavljanja glasova u riječi, povezivanje glasova (fonema) sa slovima (grafemima) i na kraju, razumijevanje napisane riječi.
Razine razvoja fonološke svjesnosti kod djeteta urednog govorno-jezičnog razvoja:
- Prepoznavanje i slaganje rime (3-4 god.)
- Prepoznavanje i segmentacija slogova (4-5 god.)
- Prepoznavanje prvog glasa u riječima (5,5 god.)
- Rastavljanje riječi na glasove i sastavljanje glasova u smislene cjeline – riječi (6 god.)
- Stvaranje veze glas – slovo (6,5 god.)
- Sposobnost stvaranja novih riječi dodavanjem, oduzimanjem ili premještanjem glasova u riječima (7 god.)
Preduvjeti za nesmetan razvoj predvještina čitanja i pisanja kod djeteta:
- Uredan govorno-jezični razvoj
- Sposobnost djeteta da razumije ono što govori, da razumije govor drugih, da razumije sadržaj priče, te da ju samo može prepričati
- Uredan izgovor svih glasova do šeste godine
- Rečenica uredne gramatičke strukture
- Lako uči pjesmice napamet
- Uočava i stvara rimu
- Lako i dobro pamti pjesmice, priče, slike i događaje
- Uredna pažnja i koncentracija
- Motorički spretno
- Interes za crtanje i pisanje
Simptomi u predškolskoj dobi koji mogu ukazivati na poteškoće u učenju čitanja i pisanja:
- kasno progovaranje i usporen govorno-jezični razvoj
- siromašan rječnik
- dugo zadržavanje grešaka u izgovoru glasova
- teškoće jezično-govornog izražavanja
- agramatizmi u govoru
- teškoće u učenju pjesmica i brojalica
- teškoće u pamćenju
- nerazvijena fonološka svjesnost i nakon 6. godine
- poteškoće zadržavanja pažnje
- nespretnost u krupnoj i finoj motorici
- nesigurnost u prostorno-vremenskim odnosima
- hiperaktivnost, impulzivnost
- nezainteresiranost za crtanje i pisanje
- nemotiviranost, te nedostatak interesa za slikovnice i čitanje
Savjeti za roditelje
Za budući razvoj predčitačkih vještina bitan je uredan jezično-govorni razvoj djeteta, u kojem temeljnu ulogu imaju roditelji. Roditelji su ti koji bi trebali svom djetetu osigurati poticajnu govornu sredinu, okružiti ga mnoštvom raznolikih životnih situacija u kojima treba što više razgovarati s djetetom, objašnjavati mu govorom, pri čemu treba upotrebljavati vrlo jasan govor – prilagođen kronološkoj dobi djeteta (bez iskrivljavanja izgovora, tepanja i sl., jednostavnijih rečeničnih struktura). Najjednostavniji način poticanja jezično-govornog razvoja djeteta je pričanje priča. U početku listanjem, pregledavanjem slika, uočavanjem bitnog, čitanjem i prepričavanjem slikovnica, a kasnije dijete uočava pisani tekst pretvoren u priču. Na taj način, od najranije dobi aktivnostima čitanja i prepričavanja obogaćuje se djetetov rječnik.
Korisne govorno-jezične igre koje potiču predčitačke vještine:
- prepoznavanje i imenovanje poznatih zvukova
- igre brojalicama
- opisivanje slika
- prepričavanje doživljaja
- prepričavanje priča
- traženje riječi koje se slažu, tj. rimuju (sir-žir, krava-trava, ananas-kontrabas…)
- traženje i izdvajanje početnog glasa u riječima (v-vuk, l-lav, a-auto…)
- rastavljanje riječi na slogove (ma-ma, ja-bu-ka, ma-čka)
- raščlanjivanje riječi na glasove (zub = z-u-b; noga = n-o-g-a…)
- sastavljanje glasova u riječi (u-h-o = uho; r-u-k-a = ruka…)
Za razvoj vještine pisanja važno je poticati razvoj grafomotoričke vještine. Neka dijete crta (paziti na hvat, tj. držanje olovke) modelira plastelin ili glinu, niže sitne kuglice na konac ili razne vezice, slaže puzzle, provlači različite vrste i oblike kockica kroz određene otvore. Razvojem fine motorike dijete se priprema za zahtjevnije pokrete pisanja.
Predmatematičke vještine
Tijekom predškolskog perioda života dijete stječe mnoga znanja koja će mu biti potrebna za razumijevanje matematike. Ta djetetova znanja, iskustva i misaone operacije nazivamo predmatematičkim vještinama.
Dijete uči o:
- odnosima u prostoru (unutra-vani, gore-dolje, ispod-iznad)
- odnosima predmeta (veće-manje, lako-teško)
- svojstvima predmeta (crven-plav, tvrd-mekan, topao-hladan)
- količini (jesu li dvije skupine jednake, ili je jedna skupina veća ili manja za jedan)
Sva ta znanja dijete stječe krećući se prostorom, baratajući predmetima, okrećući ih, uspoređujući ih, uspoređujući njihova svojstva baratanjem, okretanjem, diranjem….
Predmatematičke vještine moraju biti usvojene prije polaska u školu, a omogućuju djetetu razumijevanje broja, kako bi nesmetano moglo usvajati matematiku.
Dijete razlikuje tri različita pojma broja:
- broj kao količinu
- brojevnu riječ (zna brojiti do deset)
- broj kao grafički zapis, simbol kojim označavamo količinu, brojku
Dijete prvo mehanički pamti redoslijed brojevnih riječi, zatim povezuje svaku brojevnu riječ s količinom (počevši s količinama do četiri), te na kraju predškolskog razdoblja počinje povezivati brojevnu riječ i količinu s pripadajućim brojkom.